Tragovima dalmatinske glazbene baštine
KLAPA TROGIR 1964. – 2004.
 
Uskim nasvođenim ulicama, pod romaničkim, gotičkim i renesansnim prozorima balkonima tihih trgova starodrevnog Trogira, oduvijek je odzvanjala pjesma težaka, ribara i pomoraca.

Njena sjetna ili rustična melodija čudesno se razlijegala gradom okamenjene prošlosti.
Trogirski dalmatinski narodni napjevi izviru iz životne svakodnevnice primorskog čovjeka čije tragove nalazimo ukorijenjene još u vijekovnom pijevu pučkih bratovština trogirskih srednjovjekovnih crkava.

Pjesme su stoga ponekad sjetne, mistične i nježne kao zraka sunca što kroz čipkastu kamenu rozetu probija tamu trogirske katedrale, ali i vesele i raspojasane poput izdanaka vinograda u dalmatinskom primorskom kamenjaru.

Dragu starinsku pismu svojih predaka prigrlila je prije četiri desetljeća s ustrajnošću i ljubavlju grupa zaljubljenika u trogirsku tradicijsku baštinu, formiranjem vokalnog okteta Klapa Trogir, u okrilju trogirskog pjevačkog društva Kolo.

Dugogodišnji strpljivi rad više generacija trogirskih pjevača pod umjetničkim vodstvom afirmiranih glazbenih pedagoga (J. Veršić, Lj. Stipišić, E. Tudor, N. Žiličar, N. Buble, L. Voltolini, J. Ćaleta, V. Vuletin, M. Milin...), u vrijednoj nakani očuvanja i njegovanja trogirske dalmatinske glazbene baštine, rezultiralo je iznimnim umjetničkim opusom. Isti je prezentiran u četrnaest diskografskih izdanja, više vrijednih melografskih edicija pučkih napjeva Trogira i okolice, snimanjima za dokumentarne i igrane filmove te domaće i nacionalne televizije Italije, Francuske, Njemačke, Austrije, Švicarske, Švedske, Noreške, Vatikana, Rumunjske, Japana, SAD, ...

Ovim postignućima i brojnim nagradama na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu, Splitskom festivalu zabavne glazbe, prestižnoj hrvatskoj diskografskoj nagradi Porin (1998.), relevantnim međunarodnim festivalima i smotrama (SAD, Francuska, Njemačka...), te koncertnim turnejama diljem Europe i svijeta, Klapa Trogir se afirmirala kao dugogodišnji predvodnik širokog klapskog pokreta u Hrvatskoj, promičući izvorne vrednote iznimno bogate dalmatinske folklorne tradicije u Domovini i inozemstvu.

 
Dr. sc. Stanko Geić